English French German Italian Portuguese Russian Spanish

HIPERTENZIJA KOD DJECE

hipertenzija kod djecePovišen krvni tlak u djece i adolescenata nedovoljno se otkriva, prije svega zato što se ne misli na krvni tlak i rijetko se mjeri

Povišen krvni tlak ili arterijska hipertenzija uvriježeno se smatra bolešću odraslih, s učestalošću od 25 do 40 posto među odraslim stanovništvom. Danas je jedan od četiri najčešća rizična čimbenika za pobolijevanje i smrtnost od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i bolesti bubrega, a prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) i vodeći uzrok smrtnosti današnjice. Na liječenje povišenoga krvnog tlaka odvaja se znatan iznos iz zdravstvenih fondova u cijelom svijetu. Tako su antihipertenzivi (lijekovi za liječenje povišena krvnog tlaka) redovito među prva tri najčešće propisivana lijeka, kako u nas, tako i u svijetu. Dok su ti podaci više-manje svima znani, manje je poznato da hipertenzija nije rijetka ni u dječjoj populaciji, jer zahvaća oko pet posto djece.

Kritična 95. centila

Prema definiciji, smatramo da dijete ima povišen krvni tlak ako izmjerena vrijednost tlaka prelazi 95. centilu za dob, spol i tjelesnu visinu na tri uzastopna mjerenja (ne istog dana). Naime, dok se kod odraslih dijagnoza povišenoga krvnog tlaka postavlja uz vrijednost arterijskog tlaka 140/90 mmHg ili višu, u djece takvo definiranje hipertenzije nije moguće, s obzirom na činjenicu da se krvni tlak kod njih mijenja s dobi, a definiran je i spolom i tjelesnom visinom u svakoj dobnoj skupini. U praksi to znači sljedeće: inicijalno je potrebno izmjeriti tjelesnu visinu djeteta i korištenjem posebnih tablica (nomograma) odrediti centilnu vrijednost tjelesne visine prema dobi i spolu. Prema tom podatku zatim tražimo u drugim tablicama na kojoj centili se nalazi vrijednost upravo izmjerenoga krvnog tlaka.

Centilna vrijednost tlaka može se kretati od 5. do 95. centile. Normalnim tlakom smatra se vrijednost sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka ispod 90. centile. Vrijednosti između 90. i 95. centile, ili za adolescente 120/80 mmHg i više, smatramo tzv. prehipertenzijom. Hipertenziju dijagnosticiramo kad je vrijednost sistoličkog i/ili dijastoličkog krvnog tlaka na 95. centili ili iznad nje. Ako je vrijednost krvnog tlaka ispod 5. centile, riječ je o hipotenziji ili niskom krvnom tlaku.

Tablice centilnih vrijednosti krvnog tlaka dobivene su mjerenjem krvnog tlaka kod velikog broja zdrave djece obaju spolova i različite dobi. Iako se njihovo korištenje na prvi pogled čini komplicirano, za uhodanog praktičara to ne bi trebalo predstavljati veći problem, osobito uz spoznaju o tome kolika korist iz toga proizlazi.

Kako djeci mjeriti krvni tlak

 

Povišen krvni tlak u djece i adolescenata nedovoljno se otkriva, a razlozi za to su višestruki. Prije svega na hipertenziju u djece se ne misli, pa se zato krvni tlak nedovoljno mjeri.

Samo dijagnosticiranje je kompleksije nego u odraslih, jer se korištenjem posebnih tablica vrijednosti krvnog tlaka (normalnog ili povišenog) trebaju definirati za svako pojedino dijete, ovisno o dobi, spolu i tjelesnoj visini, a što je u svakodnevnoj liječničkoj praksi primarne zdravstvene zaštite, obilježene gužvama u čekaonici, često teško izvediv zadatak.
Nadalje, za mjerenje krvnog tlaka u djece potrebno je imati orukvice za tlakomjer različitih veličina i odrediti odgovarajuću orukvicu za svako dijete prema definiranim standardima. Uz to, vrlo često nemir djeteta pri mjerenja tlaka onemogućuje da se pretraga provede na odgovarajući način.

Da bi se ispravno izmjerio krvni tlak, potrebno je imati kvalitetan i redovito baždaren tlakomjer. "Zlatnim standardom" još uvijek se smatra mjerenje krvnog tlaka živinim sfigmomanometrom. Digitalni tlakomjeri mogu se koristiti u kućnim uvjetima, npr. za praćenje učinka antihipertenzivne terapije, no u liječničkim ordinacijama ih treba izbjegavati. Prije samog mjerenja tlaka dijete treba mirovati barem pet minuta, a mjerenje treba provesti u mirnom okruženju. Kao što je prethodno istaknuto, iznimno je važno ispravno odrediti odgovarajuću veličinu orukvice, jer će premala orukvica dati lažno visoke, a prevelika lažno niske vrijednosti krvnog tlaka. Veličina orukvice određuje se prema opsegu desne nadlaktice, koji se mjeri na sredini između ramena i lakta. Pritom širina orukvice treba iznositi najmanje 40 posto opsega nadlaktice, a dužina (dijela koji se napuhava) treba prekrivati 80 do 100 posto opsega nadlaktice. Tlak se mjeri na desnoj ruci položenoj na podlogu u visini srca. Dijete treba mirno sjediti na stolcu, a manje dijete može sjediti u krilu roditelja. U novorođenčadi i dojenčadi tlak se mjeri u ležećem položaju.

Kad treba mjeriti – važeće preporuke

Prema važećim preporukama, krvni tlak bi trebalo mjeriti jednom godišnje djeci starijoj od tri godine. Krvni tlak treba djetetu izmjeriti i ranije ako je bilo podvrgnuto eksangvinotransfuziji (izmjeni krvi), rođeno prijevremeno i/ili imalo nisku porodnu masu, liječeno zbog teške bolesti u novorođenačkoj dobi, ako ima urođenu srčanu grešku, bolest bubrega, malignu bolest, sistemsku bolest (npr. neurofibromatoze), ako je podvrgnuto transplantaciji organa ili prima lijekove koji mogu povisiti krvni tlak (npr. kortikosteroidi).

Osvijestiti simptome i rizične čimbenike

Na što obratiti pozornost
Simptomi koji mogu upućivati na povišen krvni tlak u djeteta su: učestale epistakse (krvarenja iz nosa), glavobolja i/ili vrtoglavica, smetnje vida, šum u ušima, slabije podnošenje tjelesnog napora (brzo zamaranje), epizode znojenja, bljedila ili crvenila kože te ubrzana rada srca u mirovanju.

Kad je rizik povećan
Djeci iz obitelji u kojima jedan ili oba roditelja imaju hipertenziju svakako bi trebalo kontrolirati krvni tlak, jer oni prema mnogim studijama imaju povećan rizik za razvoj hipertenzije.
Još je nekoliko rizičnih čimbenika za hipertenziju u djece i adolescenata. Među njima posebno treba naglasiti problem pretilosti (prekomjerne tjelesne mase), koja je globalni, rastući problem. Naime, davno je uočena povezanost debljine i hipertenzije, te dokazano da je rizik za nastanak hipertenzije u pretile djece tri do pet puta veći nego u djece normalne tjelesne mase.
Važan rizični čimbenik je i prekomjeran unos soli. Prosječan Hrvat, naime, unese dnevno i do tri puta više soli od preporučene količine, a i među djecom i adolescentima popularna je upravo hrana s iznimno visokim udjelom soli (hamburgeri, pizze, salame, grickalice).

Ne zaboravimo...

Dijete (adolescent) s povišenim krvnim tlakom često postaje odrasli (uglavnom doživotni) hipertoničar, vrlo često s potrebom kontinuirana uzimanja lijekova.
Stoga, zdravstveno osoblje koje skrbi o dječjoj populaciji ima mogućnost, ali i obvezu, nadziranjem krvnog tlaka u djece spriječiti pobol i brojne komplikacije vezane uz hipertenziju. Naime, rana detekcija povišenoga krvnog tlaka i uklanjanje čimbenika rizika dovest će do normalizacije krvnog tlaka u djeteta te spriječiti progresiju hipertenzije u odraslu dob.

Izvor:Pliva zdravlje

Podijelite ovaj članak

You have no rights to post comments