Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

U bolskoj knjižnici "Hrvatska čitaonica" nalazi se 21 tisuća knjiga, među kojima beletristika i publicistika stranih i hrvatskih autora, brojne monografije hrvatskih umjetnika, regija i gradova, kulturne i prirodne baštine, turistički vodiči na čak osam jezika, kao i notni zapisi i CD-i dalmatinske klapske pjesme.

 

 

Upravo zbog ovako bogatog fundusa, osim Boljana, u knjižnicu se svakoga ljeta učlanjuje i sve više turista. Ove se godine u bolsku knjižnicu učlanilo 110 gostiju i platilo godišnju članarinu, a iskaznicu su mogli koristiti i svi članovi obitelji i prijatelji.
U knjižnom „kredencu“ uz kafić Barka, tzv. BookCrossing knjižnici, gosti su uzimali knjige i ostavljali svoje, pa sada knjige razmijenjene u Bolu putuju svijetom (obrađeno 220 knjiga, a sigurno ih je i više). U dvorištu knjižnice održavana su predavanja i različiti programi, potom večeri poezije u Karelovića dvoru koji je za scenska događanja otvoren protekle sezone. Ovoga ljeta i bolska je šetnica postala scenski prostor kada je u srpnju postavljena izložba bračkih suhozida i lokvi pod nazivom „Brač: kamen i voda“, te organiziran nastup bračkih klapa, dječjeg folklora i mandolinista, kao i čitanje Nazorovih stihova o Braču na više jezika. Jasno je da bolska knjižnica i njezini programi daju značajan doprinos turističkoj ponudi i promicanju kulturnog turizma kroz aktivnosti knjižnice.

Prošle godine glavni je program knjižnice bila višejezična, interaktivna, peripatetička predstava „Zmajevo selo“ nastala u suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu i HNK Split o suživotu Murvičana i pustinjaka koji su obitavali u špilji i samostanima u brdu iznad sela od 15. do 20. stoljeća. Predstava je prikazana deset puta, a posjetilo ju je 500 ljudi iz 15 zemalja. O predstavi je redatelj i snimatelj Šime Strikoman snimio i kratki dokumentarni film „Bookbol“. Mnogi vrijedni programi i projekti začeti su u kreativnom prostoru bolske knjižnice i njezine voditeljice Jadranke Nejašmić, od samog Bolskog lita utemeljenog 1998. godine, potom iniciranja uređenja Paloca - Kuće u kući kao bolskog kazališta 1998. godine, obnavljanja bračkih nošnji te osnivanje folklorne družine „Krejonca“ 1999. godine, iniciranja suradnje s Festivalom dalmatinskih klapa Omiš i organiziranje debitantskih večeri Festivala u Bolu 2000. godine, organiziranje međunarodne dječje likovne radionice tijekom ljeta počevši od 1997. godine, iniciranje osnivanja Područnog odjela Glazbene škole Josipa Hatzea Split u Bolu 1997. godine, te osnivanje programa promidžbe hrvatske kulture i umjetnosti HUM/CROART 2009. godine.

- Moj životni imperativ jest: biti svoj, originalan, ne biti ničija kopija, biti izvan mase, ploviti uzvodno, oblačiti se u žuto dok su svi oko mene u crnom. Stvarati svoj izvorni, originalni proizvod, ne biti kopija svijeta kojem nedostaje mašte i kreativnosti, već se napajati sa nepresušnog vrela našeg bogatog kulturnog naslijeđa. Tome težim tijekom čitavog svojeg 40-godišnjeg rada u kulturi i turizmu. Smatram da bi se na tome trebala temeljiti i strategija razvoja našega turizma. To je jedini pravi put naše turističke ponude, dakle, u prvom redu, valorizacija naše bogate kulturne baštine. Mišljenja sam da je održivi razvoj ovih naših prostora moguć jedino kroz promicanje kulturnog turizma – rekla nam je ravnateljica Općinske knjižnice „Hrvatske čitaonice“ Jadranka Nejašmić.

 

Izvor: Bolska kronika

 

 

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.