Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

U Dolu zahvaljujući projektu akcije obnove tamošnje udruge "Hrapoćuša" pčele ponovno zuje oko praiskonskih kamenih košnica.

 




Pčelarstvo je prisutno na Braču od iskonskih vremena. Pišući o prastanovnicima Brača, otočki kroničar Vicko Prodić iz 17.stoljeća priča o Ilirima i Slavenima te, spominjući njihovi privredu, govori o pčelarstvu i prometejskoj ulozi Grka koji su ih naučili kako divlje pčele izvući iz pukotine, staviti ih u kamenice i udomaćiti.

Nositelji ovog projekta kojeg financira Županija Splitsko-dalmatinska, su udruga ''Hrapoćuša'', a kao partneri obitelj Gospodnetić u čijem je vlasništvu pčelinjak, TZO Postira i Općina Postira. S dobivenim sredstvima obnovit će se dvadesetak košnica, a ostale potrebne radnji prije stavljanja u turističke svrhe, financirat će i Turistička zajednica općine Postira.

Mnoge je stanovnike sela Dol na otoku Braču iznenadio prizor posljednjih dana. Na obronku u neposrednoj blizini sela počele su se uzdizati kamene košnice. Nanizalo se njih desetak na gomilu nalik malenim kamenim kućama.
Kamene košnice mnoge iznenađuju. Iznenadile su bile čak i Jerka Gospodnetića, predsjednika dolske udruge Hrapoćuša, jednog od organizatora ove akcije obnove.



-Ovo je područje bilo zaraslo u raslinju. Tijekom prve organizirane radionice prije nekoliko godina područje se očistilo i tek se onda vidjelo što je to. Od stepenastog terena pregrađenog suhozidima, aromatičnog bilja, pojilišta za pčele, do samih košnica rađenih od ploča, ovo je fantastična lokacija za ljubitelje kulturne baštine, priča Gospodnetić.
Kada se u Dolu, prije otprilike osam godina, krenulo u projekt eko-etno sela kojim se danas Dol diči, za košnice se nije znalo. Štoviše, nisu ušle ni u konzervatorsku podlogu koja se tim povodom radila. O njima nema mnogo saznanja. Gospodnetić smatra kako se to tek treba promijeniti.
Odlazimo, stoga, na teren, kod samih meštirih koji ih obnavljaju.

-Nikad prije nisam radio košnice. Ni drvene ni kamene. Vodili smo se primjerima i pretpostavkama. U ono vrijeme na Braču nije bilo mnogo izbora pri gradnji pa i mi koristimo iste materijale i tehniku kao i ondašnji graditelji, priča meštar Alen Vrandečić.
Radeći s Joškom Kovačićem, ovi su Pučišćani sudjelovali u obnovi brojnih bračkih srednjovjekovnih ckrvica. Ali, pčelinjak za koji se smatra da potječe iz 16. stoljeća sasvim im je nov izazov.
-Promatrali smo ostatke. Na Braču ih je mnogo, pa tako i u okolici Pučišća. Sve su razrušene na isti način, skinute su ove gornje ploče kako bi se izvadio med i tako je ostavljeno. Najveći su problem u obnovi predstavljale upravo ploče. Našli smo mnogo originalnih, neke nabavili. Koristile su se ploče iz 'vrha', s Vidove gore i ovdje su nošene najvjerojatnije na tovarima. Mora biti tako jer ovakve stine nećeš naći uz more. To su iste ploče koje se tradicionalno koriste za oblaganje krovova. Ne znam sjeća li se uopće netko vremena kad su se ovakve košnice još koristile, ali raspitat ću se o tome, govori Kovačić.
Ne sjeća se ni Jakov Gospodnetić. Njegovoj obitelji pripada pčelinjak, a u njihovom kaštilu koji se vidi s obronka mnogo je knjiga o pčelarstvu, još više starog alata i drvenih košnica. Naime, obitelj koja se medarstvom bavila sve do početka devedesetih godina prošlog stoljeća, u 19. stoljeću prešla je na moderno pčelarstvo, pa su se upotrebljavale drvene košnice.
Tajna ovih kamenih tako ostaje skrivena. Tko ih je prvi gradio? Zašto baš na ovom mjestu?



Vraćamo se nekoliko godina unatrag, do prve radionice koja se održala 2013. godine. Tada su, prilikom uređenja otkriveni ostaci čak stotine kamenih košnica na ovom lokalitetu. Obnovljeno je bilo njih desetak čija se starost procjenjuje oko 150 godina.
-Surađivali smo tada s  Udruge "Apare" iz Francuske. Sudjelovali smo s njima u projektu kulturne baštine u funkciji turizma, Eurotour heritage. Međunarodni je to bio projekt u kojem su sudjelovalo sedam zemalja. Misao je vodilja bio suhozid. Kamene košnice odmah su nam pale na um jer su građene upravu u toj tehnici. Veliki zbir je u Blacima, a ja sam osobno znao za nekoliko njih u Škripu te sam načuo o nekima između Škripa i Dola. A tada smo čuli i za ove dolske. Vlasnik je odmah pristao na suradnju i kad nam ih je pokazao, pala je odluka na njih, objašnjava Zlatko Jakšić iz udruge Svijet kao cvijet iz Sutivana.
Oni su tada, u suradnji s lokanim udrugama, pa tako i Hrapoćušom te Srednjom kamenoklesarskom školom iz Pučišća i francuskom udrugom "Apare" u rujnu 2013. organizirali međunarodnu dobrovoljnu radionicu. Sudjelovalo je desetak studenata iz nekoliko zemalja Europe te nekolicina ljudi i učenika sa Brača. Na žalost, zbog manjka sredstava, druga i treća faza tog projekta nikad nije ostvarena.
-Kamene košnice na Braču su jedinstvene. Kako arheolog po struci, u sklopu svoje udruge sudjelovao smo na međunarodnoj razini na brojnim sastancima i u razgovoru sa stručnjacima nisam do sada naišao na podatak da ovakve, u ovolikom broju, postoje negdje drugdje. Upravo stoga je bitno da lokalne zajednice prepoznaju potencijal i daju maksimalnu podršku ovakvim projektima jer je to produkt koji Brač može itekako iskoristiti, smatra Jakšić.
Postirska turistička zajednica svjesna je toga.


-Dol je zaista bogat kulturnim dobrima, materijalnim i nematerijalnim. Zanimljivost je da se na Braču nalazi više kamenih košnica nego na cijelom Mediteranu. Potrebno je još malo više podignuti svijest lokalnog i otočnog stanovništva o njihovoj vrijednosti i potrebi njihove zaštite. To turisti često prije prepoznaju nego mi sami, a kako bismo cijeli projekt stavili i u turističke svrhe potrebno je još izvršiti neke infrastrukturne radove, ponajviše vezane za sigurnost posjetitelja. U Postirima i Dolu smo se najviše bazirali na kulturni, gastronomski i aktivni vid turizma, a podloge za to nam zaista ne nedostaje, zaključuje priču Ivana Jelinčić, direktorica Turističke zajednice Postira.

 

Izvor: Ivana Gospodnetić/Slobodna Dalmacija

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.