Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

FumarU najnovijem izdanju našeg Fumara objavljujemo zanimljivu usporedbu Brača i Malte iz pera našeg vjernog čitatelja Joško Kalilića.

 

 

 

ZAŠTO BRAČ IMA SAMO TRINAEST A MALTA, KOJA JE MANJA OD NJEGA, ČAK ČETRISTO I TRIDESET TISUĆA STANOVNIKA?

Malta je otočna država u kojoj živi 430.000 stanovnika na površini koja je manja od otoka Brača na kojem pak živi samo 13.000 stanovnika. Ta ogromna razlika u broju stanovnika potiče na opravdano razmišljanje zašto otok Brač ne bi mogao imati bar dvostruko više stanovnika pa čak i mnogo više. Ne treba Brač biti država kao Malta, ali bi se trebao potruditi da ima daleko više stanovnika i da svi dobro žive.

Zemljopisni podaci i usporedbe Malte i Brača

Površina otoka (države) Malte (uključujući najveći otok Maltu i dva manja naseljena otoka - Gozo i Comino) iznosi 385 km2, a otoka Brača 400 km2. Na tri naseljena otoka Malte živi 430.000 stanovnika (1300 ljudi na 1 km2), a na Braču samo 13.000 (32 stanovnika na 1 km2).
Najbliže kopno Malti je 100 km udaljena Sicilija i  300 km udaljena sjeverna Afrika, a Braču je Split udaljen samo 13 km.
Najviši vrh Malte iznosi 253 m, a Brača 788 m (Vidova gora). Klima je mediteranska i slična za oba otoka.
Malta ima 2000 km asfaltiranih cesta a Brač oko 250 km ( ovaj podatak je vjerojatno jedan od glavnih razloga sporijeg općeg razvoja Brača i posljedično manjeg broja stanovnika.
Malta nema otvorenih izvora vode (60% vode dobiva se desalinizacijom koja se po kvaliteti ne može usporediti sa tekućom vodom koju Brač dobiva iz Cetine). Ostatak vode Malta dobiva iz podzemnih izvora voda koje se skupljaju u mreži sabirnih tunela 100 m ispod površine zemlje koji se putem crpnih stanica priključuju na distribucijsku vodovodnu mrežu (Brač uz tekuću vodu iz Cetine ima oko 300 manjih podzemnih izvora “bočate” vode uz obalu i 3 veća podzemna izvora čiste i slatke vode u unutrašnjosti otoka).
Malta ima 1 zračnu luku (internacionalnu) a Brač 1 zračnu luku koja je manja i nije još dostigla internacionalnuj razinu poput one na Malti.
Malta ima jedan helidrom a Brač 4 helidroma.
Malta ima 500 autobusa a Brač zbog manjeg broja stanovnika daleko manje. Na malti ima 250.000 automobila, a Brač ih vjerojatno  ima manje od sadašnjeg broja svojih stanovnika.
Broj crkava i crkvica na Malti iznosi 360 (na Braču vjerojatno oko 150 ).

Povijest Malte i Brača
Malta (počelo je s kolonizacijom i vladavinom Grka pa Rimljana, Talijana, Arapa,  Vitezova sv. Ivana, Francuza-Napoleona, a 1815. postaje Britanskom kolonijom do 1964. kad je postala nezavisna država). Članica je UN i EU.
Brač (također je počelo s Grcima i nastavilo s Rimljanima, Talijanima-Venecijom, Francuzima-Napoleonom, Austro-Ugarskom, Jugoslavijom i konačno stvaranjem Republike Hrvatske).


Opći podaci Malte i Brača:
Maltežani su 98% katolici (sličan postotak je i kod Bračana).
Službeni jezici su malteški i engleski (na Braču hrvatski i “brački” a zbog turizma mnogi se služe engleskim, njemačkim, talijanskim itd.).
Malta provodi lokalnu i državnu (vladinu) politiku preko 68 malih općina. Svaka općina bira 5-9 vječnika koji biraju načelnika, njegovog zamjenika i tajnika koji su izvršni organi koji provode upravu.
Brač ima 8 općina i 30-ak mjesta i zaseoka koji preko načelnika i općinskog viječa provode lokalnu i državnu upravu.
Pismenost na Malti je 94% (na Braču 98%). Malta ima sveučilište (Brač se oslanja na blisko sveučilište u Splitu).
Internetom se služi 60% stanovništva na Malti (slično je i na Braču).
Očekivana životna dob za muškarce je 78 a za žene 82 godine (slično je i na Braču). Kanalizacija je izgrađena i ima 400 km cijevi uz brojne stanice za pročišćavanje otpadnih voda. Na Braču pojedina mjesta nastoje riješiti ili su već riješila problem kanalizacije.

Zdravstvo na Malti i Braču
Svi su građani Malte zdravstveno osigurani (Bračani također).
Stopa smrtnosti novorođenčadi je niska kao i na Braču (oko 6). Malta je uspjela izgraditi veliku bolnicu o kojoj rade svi specijalisti što je nužno zbog velike udaljenosti od kopna. Na Braču nema potrebe za bolnicom jer je ona  uz dobru vezu morskim i zračnim putem i kratku  udaljenost dostupna u Splitu za manje od jednog sata vožnje. Ogranak Doma zdravlja i HMP uz razvijenu helidromsku mrežu ima dobro organiziranu zdravstvenu zaštitu i hitni prijevoz do Splita.

Turizam na Malti i Braču
Na Malti je razvijen turizam iako ni Brač u tome ne zaostaje mnogo i sve se više razvija. Iako Malta obiluje lijepim plažama ni jedna od njih ne može dostići ljepotu “Zlatnog rata” u Bolu. Turisti mogu doći na Maltu uglavnom morskim i zračnim putem (kruzeri, jahte, zrakoplovi i manjim dijelom vozilima u trajektima iz Sicilije što je zbog velike udaljenosti vrlo skupo za većinu turista).
Turisti najviše dolaze na Brač osobnim vozilima jer je to najjeftiniji i najudobniji način s obzirom na autoput i dobru trajektnu povezanost s kopnom. Zračna luka na Braču omogućava zračni prijevoz manjim čarter i privatnim zrakoplovima iz raznih dijelova Evrope. Jahte su brojne a za veće kruzere za sada još nema tehničkih mogućnosti.
Malta ima 70-ak hotela a Brač 20-ak uz brojne pansione, apartmane i privatne sobe.
Malta ima i svoju (državnu) zračnu tvrtku (Air Malta) koja povezuje Maltu sa svim europskim gradovima (Brač se oslanja na Croatia Airlines za prijevoz iz europskih gradova do splitske zračne luke, a zatim autobusom, taksijem ili rent-car-om do Brača). Hidroavion obavlja panoramske letove za turiste na Malti što će vjerojatno i Brač uvesti u bliskoj budućnosti.
Zdravstveni turizam je dobro razvijen na Malti naročito kod starijih Britanskih turista zbog klime i povijesne povezanosti sa Maltom (nema razloga da se i Brač ne usmjeri za razvoj takvog vida turizma).
Malta ima veliko lučko pristanište za kruzere (Brač takvo pristanište još nema ali se za sada mogu privući turisti koji se nalaze na kruzerima u Splitu ).
Na Malti se organiziraju brojne škole za tečajeve iz engleskog jezika za strance jer je engleski jezik drugi službeni jezik (uz Malteški jezik).
Malta ima golf igrališta usprkos malog teritorija i velikog broja stanovnika (Brač nema golf igrališta za sada ali postoje projekti za njihovu izgradnju). Muzeji i povijesne zgrade na Malti su također privlačne turistima premda i Brač ima što pokazati iako u nešto manjem obimu (Brač ima mnogo turističkih atrakcija a mnoge će se u bliskoj budućnosti razviti).
Brač ima 40 špilja što je mnogo više nego na Malti.
Gastro ponuda na Malti je dobra ali ni Brač u tome ne zaostaje.


Privredna razvijenost: Usporedba Malta - Brač
Malta nema prirodnih izvora energije. Električnu energiju dobiva od više termoelektrana (uvoze i koriste naftu za izgaranje u termoelektranama pa je struja skuplja nego u Evropi). Podmorskim elektičnim kabelom iz Sicilije i uporabom brojnih agregata Malta nastoji ublažiti veliku potražnju za elektičnom energijom. Malta nema plina ni plinsku mrežu. Planira se proizvodnju struje pomoću vjetra na kopnu i moru.
Brač se opskrbljuje strujom preko kabela s kopna i ima velike mogućnosti korištenja vjetra, mora i sunca za tu svrhu.
Nezaposlenost je na Malti je 6% (na Braču 5%).
Pored turizma Malta izvozi vapnenac, obavlja prijevoz tereta brodovima (brodogradnja je bila razvijena više u prošlosti a manje sada), proizvodi i izvozi tekstil, elektroniku, ima razvijeno ribarstvo, proizvodi sol.
Mnogi strani filmovi se snimaju na Malti što donosi značajne prihode državnom proračunu (i Brač bi mogao biti povoljno mjesto za takvu aktivnost).
Malta nema veliku mogućnost za razvoj stočarstva kao Brač.
1% Malte pokriva šuma (25% Brača je pokriveno šumom)
Brač ima 500.000 stabala maslina ( na Malti ih skoro i nema iako je u pršlosti bila pokrivena brojnim maslinovim stablima) što Braču daje veliku prednost.
Brač ima kamenorezačku i kamenoklesarsku radinost ništa manje razvijenu od one na Malti.


Zaključak
Navedeni i prema mojem mišljenju izuzetno zanimljivi podaci potiču na razmišljanje o razlozima zašto otok Brač površinski veći od otoka Malte i sa brojnim prednostima u odnosu na otok Maltu nije pod sadašnjim uvjetima u mogućnosti da barem poveća ili čak i udvostruči svoje stanovništvo.
Žalosna je činjenica da sa svojih 13.000 stanovnika Brač spada u one naše otoke na kojem je broj umrlih osoba još uvijek veći od broja novorođene djece za razliku od Malte na kojoj je stanje suprotno usprkos tako velikom broju stanovnika.
Smatram da bi zbog bolje budućnosti Brača i njegovih stanovnika (koji bi prema mojem mišljenju trebao brojčano biti daleko veći od sadašnjeg), svih osam načelnika Bračkih općina trebali što prije posjetiti Maltu i od mjerodavnih predstavnika uprave upoznati sve faktore i uvjete koji su omogućili tako veliki broj stanovnika (430.000) i njihov relativno visoki životni standard i primjeniti na Braču bar ono što je u sadašnjim uvjetima moguće. Načelnici bi također zajedno trebali pozvati delegaciju različitih stručnih i političkih profila iz Malte, pokazati im što  Brač sve ima i dobiti mišljenje i savjet što poduzeti da Brač poveća broj stanovnika koji bi mogli živjeti standardom sličnim onom na Malti.
Na kraju ovog zaključka bilo bi zanimljivo napraviti anketu i ispitati koliko je Bračana upoznato i što misle o zanimljivim činjenicama da je otok Malta manji od Brača, da na njemu živi 430.000 stanovnika, da Malta praktički nema svoju vodu, izvore energije, svoje masline, da im je najbliže kopno udaljeno 100 km i da svi zaposleni radnici imaju  prosječnu mjesečnu plaću od 2000 EU.


Mr. Sc. Joško Kalilić, dr. med.

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.