Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

SELCA

Općina Selca smještena je na istočnom dijelu otoka Brača. Čine je tri mjesta Selca, Sumartin i Povlja. Smješteno duboko u bračkom kopnu, na 114 metara nadmorske visine, ovo nekadašnje stočarsko naselje, danas je znano po svojim klesarima. Tajne klesarskog zanata Selčanima je prvi otkrio mletački zarobljenik, češki klesar Stambucco (Steinbrecher), što je i izvor prezimena Štambuk u Selcima.

Mjestom dominira prekrasna kamena ljepotica, crkva Ćirila i Metoda, rađena nakon 1919. godine po nacrtima bečkoga graditelja A. Schlaufa, a sve su radove na crkvi izveli domaći meštri. U crkvi se čuva kip Srca Isusova iz 1956. godine, dar kipara Ivana Meštrovića. Selca su poznata i po tome što se ovdje, još 1914. godine, podigao spomenik velikom ruskom književniku Lavu Nikolajeviču Tolstoju(11828.-1919.), prvi u svijetu. Zaredali su se potom poprsja i figure : 1938., prvi u Hrvatskoj, Selčani otkrivaju poprsje Stjepanu Radiću, rad kipara Augusta Agustinčića, a nedavno u spomenike zaslužnima za priznanje suverene Hrvatske, njemačkom političaru H.D. Genscheru i papi Ivanu Pavlu II.

U Selcima se već niz godina održava poznata svehrvatska pjesnička manifestacija "Croatia rediviva" - svake godine prvog vikenda nakon fjere Gospe Karmelske (16. srpnja) .
Selca su izgleda oduvijek privlačila umjetničke duše. Potkraja XIX. stoljeća tu je boravio slovački pisac Matej Bencur – poznat pod pseudonimom Martin Kukučin, autor romana "Dom v strani" - bilježeći tadašnja zbivanja na otoku Braču.

POVIJEST

Selca se u povijesti prvi put spominju 1184. godine kao pastirsko naselje na istočnom dijelu Brača. Od XII. do XV. stoljeća Selca postaju simbol kamenarstva na otoku, a kamen im je postao i simbol života i mjesta. Koliko im je kamenolom značio govori i starohrvatska crkvica sv. Nikole iz XI. st. s kupolom koja je izgrađena iznad kamenoloma. O umijeću obrade kamena svjedoči i crkva iz XVII. stoljeća "Gospe na Selcih". Koliko je kamen značio u razvoju Selaca kroz povijest vidimo u broju kamenih kipova. Imena poput Tolstoja, Radića, Genschera, Jose Gomesa, Ivana Pavla drugog, Mocka i Tuđmana krase cijelo mjesto.

ŽUPA

Na crkvenom planu Selca su od 1747.g. zasebna kapelanija ovisna o Gornjem Humcu (od te godine vode se cjelovito sačuvane matične knjige), a samostalnom župom postaju 1815.g. Zaštitnica župe je Gospa Karmelska koja se svečano slavi kao prava "fjera" svake godine 16.V., a to je i dan općine.

Gospi Karmelskoj posvećena i tzv. stara crkva. Vjerojatno je to prva crkva u Selcima koja se u prvoj polovici XVII.st. spominje kao "Gospa od Selcih". Ona je rasla zajedno s naseljem, te kao župna crkva dosegla sadašnje dimenzije 1850.g., odnosno sa zvonikom na preslicu 1871.g. U njoj je nad glavnim oltarom kip Gospe od Karmela "u zlatnoj odjeći" (iz 1850.g.). Kada ni tako proširena nije više mogla pratiti porast stanovništva, pristupilo se gradnji velike tzv. nove crkve za vrijeme župnika don Slavka Štambuka, a uz upornu inicijativu Vjekoslava Štambuka. Godine 1919. izabran je ambiciozni objekat, u istočnoromanskom stilu, austrijskog arhitekta Adolfa Schaufa, a na Gospu Karmelsku 1921. svečano je položen prvi kamen na prostoru koji su do tada zauzimale župska kuća i crkvica Gospe Miraške (od Pohođenja).

Nakon dužeg prekida, zbog pomanjkanja sredstava, gradnja je nastavljena tek 1940.g. pod vodstvom novog župnika don Luke Trebotića, te opet poslije Drugog svjetskog rata, kada je, usprkos smetnjama vlasti i velikoj oskudici, dovršen zvonik (45m) i crkva donekle uređena iznutra. Dana 17.VII.1955.g. svečano ju je posvetio kao novu župnu crkvu Krista Kralja novoimenovani pom. bisku Andro Štambuk. Godine 1956. Ivan Meštrović je za ovu crkvu modelirao i darovao veliki kip Srca Isusova (2,10m), koji je izljeven u bronci od granatskih čahura, postavljen u prezbiteriju, a u kamenoj verziji na pročelju crkve između kipova sv. Ćirila (Karmen Štambuk) i sv. Metoda (Paško Čule). Crkva još nije dovršena,a planirani važniji detalji su: kasetirani hrastovi strop glavne lađe, oltar Presvetog Sakramenta, mozaik na svodu apside, križni put...

Ostale crkve na području župe su starohrvatske. Crkva sv. Tome na istoimenom brdu i Svete Nedjelje na Gracu. (Gradac je bio poznato starobračko sjedište sudaca). Tu je i crkvica sv. Nikole u vrhu mjesta (1902.), bl. Augustina Kažotića kod Nagorica (1955.) i sv. Josipa u Podsmrčeviku (1962.), te kapele sv. Stjepana na Pliši, Gospe Lurdske na Točilu (1925.) i minijaturna sv. Ante.

FOTO GALERIJA

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.