Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

TISAK NA MAJICE

POVLJA

Povlja su smještena u velikom zaljevu na sjeveroistočnoj strani otoka Brača. Antičke zidine u dnu povaljske luke potvrđuju da se tu živjelo u doba Rima. Na predjelu Lokva, pak, nalaze se ostaci starokršćanske bazilike s osmerokutnom kupolastom krstionicom iz VI. st. (jedina takva sačuvana u Hrvatskoj).

Krstionica se danas nalazi u svetištu župne crkve. U srednjem vijeku ovdje je podignut benediktinski samostan sv. Ivana, koji su 1245. godine poharali Mlečani, a benediktinci ga obnovili 39 godina kasnije. Upravo tada na zapadnom zidu krstionice klešu prag nadvratnik, na kojem prvi poznati hrvatski majstor Radonja u XII. stoljeću, ćirilicom urezuje tekst o povratku zemlje samostanu.

Popisani su i svi posjedi samostana, danas poznati kao Povaljska listina, najstarija povelja pisana zapadnoćirilskim pismom u Hrvatskoj. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja građena je znatno kasnije u XVI. i XVII. st., a zvonik od 1858. do 1872. godine.

POVIJEST

Povijest Povalja datira od VI. stoljeća. Ostaci bazilike iz tog vremena govore nam da je ista bila vjersko središte ne samo istočnog Brača, već i kopenog dijela današnje makarske rivijere. Podaci iščitani iz povaljske listine daju nam do znanja da su benediktinski samostan početkom 12. stoljeća poharali mlečani, no opati su ga nakon par desetljeća obnovili.
Iz Povalja dolazi još jedan spomenik - Povaljski prag, koji se čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu kojeg su benediktinci probili davne 1184. godine, a isklesao ga je prvi hrvatski majstor poznat pod imenom - Radonja.

Unatoč mnogostrukim napadima razbojnika opatija se ipak očuvala sve do 1807. godine kada ju Napoleonova uprava u Dalmaciji ukida.

Povlja su se dosta napučila tijekom XIX. stoljeća i nakon popisa 1900. godine brojala su čak 969 stanovnika što je potaklo i na osnivanje Prve dalmatinske uljarske zadruge. U to vrijeme Povlja su bila jedno od najjačih gospodarskih mjesta na Braču, no početak XX. stoljeća bio je kao i u većini bračkih mjesta vrijeme iseljavanja stanovništva put Južne Amerike. Danas su Povlja uvelike okrenuta turizmu, uz postojeći hotel povećana je i izgradnja turističkih apartmana, a turizam je uz poljoprivredu glavni izvor prihoda domaćeg stanovništva.

ŽUPA

Na mjestu današnje župe Povlja, bila je rimska poganska naseobina, pa starokršćansko središte, a zatim od X. do XIV.st., odnosno XIX.st, benediktinska opatija sv. Ivana Krstitelja. Do 1715.g. Povlja su bila pod župom Gornji Humac. Od 1715.g. do 1854.g. bila su izložena kapelanija Selaca,a od 1854.g. do 1921.g. neovisna kuratija. Od 1921.g. Povlja su samostalna župa.

Župna crkva je crkva Glavosijeka sv. Ivana Krstitelja, a on se kao patron slavi dvostruko: svečev rođendan se slavi više od Glavosijeka, koji je glavni patron župe, jer se zadržala drevna tradicija da svećenici i puk dolaze na Ivandan, kada je benediktinski opat slavio pontifikalnu svetu misu, s mitrom i pastoralom, a svi pristigli svećenici bili su njegovi gosti. Osim sv. Ivana Krstitelja u župi se slave i blagdani: Gospa Lurdska, sv. Ante Padovanski, sv. Terezija od Djeteta Isusa.

Najznačajniji ostaci i spomenici vjere i kulture svakako su ostaci starokršćanske bazilike iz V. i VI.st.
Pored sačuvane apside, nešto zidina, nadvratnik glavnog ulaza, tri kapitela, predvorja krstionice te sama krstionica koja je danas svetište župne crkve. Kroz srednji vijek krsni zdenac poslužio je za grob na glasu svetosti preminulog kneza i monaha sv. Ivana Povaljskog, čija je uspomena u Povljima još živa. Iz vremena benediktinaca imamo Oovaljski prag, Povaljsku listinu (preslik), te konačni opatijsku crkvu, kako stoji uklesana u nadvratniku današnje župne crkve. Pobočne lađe su građene 1925.g., središnja lađa 1793.g., a svetište i južna kapela prije gotovo 1500 godina, i to kao krstionica s predvorjem starokršćanske bazilike.

Na terenu župe postoje još tri crkvice. Crkvica sv. Josipa iz 1902.g. na groblju, sv. Antuna Padovanskog na Punti te sv. Antuna Pustinjaka, na starom putu za Novo Selo, obje podignute 20-ih godina XX.st. na mjestu ranijih dotrajalih crkava.

Osim župne crkve, u okviru crkvenog dvorišta, mogu se vidjeti originalne freske, kopija Povaljskog praga i preslik Povaljske listine te nekolicina baroknih slika i drvenih kipova, Bazzanijeve orgulje, Kip Gospe od ruzarija, srednjovjekovni benediktinski kapitul, danas sakristija te nad crkvom zvonik sa zvonima iz 1872.g.

FOTO GALERIJA

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.