Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

nacelnik-LOvreProšli tjedan naš je sugovornik bio gradonačelnik Supetra, ovaj put odlučili smo u našoj redakciji ugostiti načelnika najveće Bračke općine one Nerežiške, gospodina Lovru Kušćevića.




Za početak ovog kratkog intervjua a obzirom da je ovo Vaš drugi mandat na ovoj odgovornoj dužnosti možete li nam u nekoliko rečenica sumirati razdoblje koje za Vama? Što ste od svojih planova uspjeli ostvariti a koje niste i zbog čega?

Teško je u malo riječi kazati puno toga, ali ako se baš mora onda bi moja kratka sumacija razvoja Općine Nerežišća u protekle 4 godine (2005.-2009.)  izgledala ovako:
Općina Nerežišća je 2005.g. bila Općina sa najmanjim proračunom na otoku Braču, nismo imali nikakav strateški razvojni dokument, čak nismo imali ni Prostorni plan uređenja  Općine. Stanje na žiro-računu Općine bilo je 60.000,00 kn, a dugovanja su iznosila nekoliko milijuna kuna. Protiv nas vodilo se nekoliko desetaka sudskih postupaka, zbog nezakonitog postupanja općinskih čelnika. Većinu radova su izvodila poduzeća u vlasništvu vodećih ljudi u Općini i u tim radovima su stotine tisuća kuna pronevjerene. Svi ulazi u Općinu su izgledali kao smetlišta, a javna rasvjeta je bila svedena na nekoliko prastarih rasvjetnih tijela. Infrastruktura: ceste, vodoopskrba, elektroopskrba i javna rasvjeta su bili na razini 70-ih godina prošlog stoljeća, cvjetala je bespravna gradnja u sadašnjoj poslovnoj zoni, u naselju Vela Farska, u kamenolomima……….. Teritorij Općine se smanjio za nekoliko milijuna metara kvadratnih najljepše bračke obale, djeca su išla u školu koja je bila opasna po život a neprimjerene prostorije ureda načelnika služile su isključivo za lovačke sastanke i čitanje dnevnih novina.

Osjećao sam se bezizlazno, besperspektivno i bez ikakve šanse za uspjeh. Kada sam snimio stanje bilo mi je žao što sam se prihvatio da vodim Općinu. No, kada sam se uhvatio u koštac sa problemima onda sam uvidio kako postoje i dobre stvari u cijeloj priči. Najbolja stvar su ljudi, građani Općine Nerežišća koji su mi davali potporu, koji su kazali: izdrži, svi ćemo ti pomoći. I djelatnici u Općini su bili spremni konačno početi raditi na pravim projektima, do danas bez greške prate i servisiraju svaki moj projekt. Prirodni potencijal imamo, i sve se posložilo. Radim 12-15 sati dnevno, 10-ak sati vikendom, djelatnici me prate, građani podržavaju, Vlada i Županija pomaže, i danas mi nije žao kao na početku mandata. Danas sam sretan, ponosan i zahvalan na svemu napravljenom.


Koje planove sam ostvario, a koje nisam, i zbog čega?

Ostvarili smo mnogo dobrih i kvalitetnih planova, mnogo toga je u pripremi i izradi, ali činjenica je da smo APSOLUTNO SVE što smo obećali u predizbornoj kampanji 2005.g. ostvarili.  To se da provjeriti ako uzmete u ruke predizbornu brošuru HDZ-a Općine Nerežišća i usporedite sa realizacijom. Osim tih planova, napravili smo još stotine dobrih stvari koje nismo u startu planirali, a rješavali smo ih „u hodu“. Nabrojati ću samo važnije projekte koji su obilježili protekli mandat.
a)    Donijeli smo najvažniji dokument koji jedna općina može imati: Prostorni plan uređenja Općine Nerežišća. Četrnaest godina je postojala Općina a da nije imala PPU,  da uopće nismo znali što, gdje i po kojim uvjetima želimo razvijati.
b)    Donijeli smo Urbanistički plan uređenja za poslovnu zonu Balun-Vrpovje u Nerežišćima. Prva poslovna zona na otoku Braču sa urednom dokumentacijom!
c)    Izradili smo projektnu dokumentaciju za kompletnu infrastrukturu u poslovnoj zoni: kanalizacija, biološki pročiščivač, odvodnja oborinskih voda, vodoopskrba, niski napon, visoki napon, dvije trafostanice, javna rasvjeta te prometnica kroz zonu, i ishodili smo lokacijsku dozvolu za tu infrastrukturu. Nažalost, zbog jednog poduzetnika u samoj zoni imamo problema oko građevinske dozvole, no i to ćemo uskoro riješiti.
d)    Kroz naš PPU stvorili smo Bazen za eksploataciju kamena Donji Humac i omogućili legalizaciju svih tamošnjih kamenoloma. Ishodili smo potrebite dozvole i izgradili smo nekoliko tisuća metara visokog i niskog napona, jednu trafostanicu a dvije su u pripremi, vodoopskrbni sustav u dužini od 3 km, krenuli smo u projektiranje prometnice kroz to područje. Zamislite koliko je poduzetnicima jeftinija struja iz žice nego nabavka diesel agregata i cijena tako dobivene struje. A tek ekološki aspekt…..
e)    Za Bazen za eksploataciju kamena Donji Humac napravili smo, prvi u Hrvatskoj, jedinstvenu Studiju utjecaja na okoliš za te kamenolome, koja će omogućiti otvaranje 4 nova kamenoloma, novih 20-ak radnih mjesta do kraja godine. Sa jedinstvenom studijom smo uštedjeli svakom koncesionaru preko 100.000,00 kn. i višestruko ubrzali proceduru.
f)    Napravili smo projektnu dokumentaciju za cestu Nerežišća-Vela Farska, koja je važna zbog činjenice da je to naš izlaz na more, predali sve Županijskoj upravi za ceste, ishodili lokacijsku dozvolu, u tijeku je ishođenje građevinske dozvole, nakon čega kreće izgradnja.
g)    Napravili smo desetke projekata, elaborata, studija i slično, zahvaljujući kojima imamo jasnu strategiju razvoja, i ako Bog da, nadamo se ostvarenju svih tih projekata.
h)    Donijeli smo Odluku o nazivima trgova i ulica na području Nerežišća……

Sve ovo gore rečeno su „samo dokumenti“, i netko može kazati što će ti papiri. No, ti „papiri“ su najvažniji dio svakog projekta, i njihovo postojanje je upravo preduvjet da se nešto dogodi. Orijentacije radi, u dokumente koje sam gore spomenuo uloženo je  preko dva milijuna kuna. Zamislite da smo te novce uložili u primjerice, klupe ili javnu rasvjetu. Svi bi aplaudirali i potvrđivali kako se u Općini Nerežišća nešto radi.
A ove dokumente vidimo samo mi u Općini i izrađivač, dok građani imaju relativno malo saznanja o tome. Svejedno, projekti su spremni  i mi grabimo naprijed.

Ali nismo radili samo na dokumentaciji, već smo puno napravili i na terenu. Sve što je Općina imala u vlasništvu/posjedu je bilo derutno, naše zgrade su bile ruglo naših mjesta, a obitavanje u njima bilo je opasno po život. Naravno da smo odmah krenuli sa sanacijama tih zgrada, i zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinskoj županiji mogu izdvojiti slijedeće projekte koji su gotovi ili su u visokoj fazi gotovosti:
•    Kompletno smo renovirali dječji vrtić i osnovnu školu i uredili prvo igralište od umjetne trave na otoku Braču.
•    Od stare zgrade Općinske uprave ostala su samo četiri zida. Sve ostalo je novo i prilagođeno funkcionalnom radu naše uprave.
•    Rekonstruirali smo i obnovili zgradu koja se zove „Hrvatski dom“ tako da sada imamo športsku dvoranu, restoran, mesnicu, uredske prostorije…
•    Ruševinu u centru mjesta smo uredili u prizemnom djelu gdje sada rade 3 obrta i radi 7-10 ljudi, a uskoro ćemo sanirati i kat.
•    U Donjem Humcu smo izgradili „Hrvatski dom – Retond“ koji služi za okupljanja građana i ima tri ureda.
•    U Dračevici smo uredili zgradu zvanu „Golubijera tako da i naši Dračevljani imaju prostorije  za okupljanje.
•    Izgradili smo zgradu sa tri stana za smještaj ljudi kojima je to najpotrebnije.
•    Izgradili smo (u suradnji sa APN-om) zgradu sa 11 stanova, koja predstavlja prvi projekt POS-a na otocima u našoj županiji.
•    Na ulazu u Nerežišća izgradili smo „Park hrvatskih branitelja“.
•    Uredili smo sve mjesne trgove, uredili prilaze mjestu, napravili dječja igrališta, uredili prostorije mjesne ambulante….. gotovo da nema metra kvadratnog na koji nismo intervenirali.
•    Asfaltirali smo kilometre novih i sanirali kilometre postojećih prometnica, desetke kilometara poljskih putova, kala i kaletica, raskrižja, napravili regulaciju prometa u naseljima,………
•    Postavili smo desetke klupa po našim šetnicama, stotine novih rasvjetnih tijela, a u Nerežišćima smo, PRVI U HRVATSKOJ postavili kompletnu ekološku javnu rasvjetu.
•    Sanirali smo sve divlje deponije, novi kontejneri, kućice za kontejnere, zeleni otoci……………
•    Napravili smo tisuće metara vodoopskrbnog i elektroopskrbnog sustava, dvije trafostanice, jedno hidroforsko postrojenje………

Sve u svemu, u protekle četiri godine, građevinskih i sličnih radova smo napravili (zajedno sa Vladinim i županijskim sredstvima)  u vrijednosti od preko 70 milijuna kuna.  Mislim da je to respektabilna brojka, a na terenu se to vrlo dobro osjeća.

Naravno da osim ovih vrlo važnih „opipljivih“projekata, radimo i na društvenom i kulturnom području.  Mogu citirati riječi gospodina dr. Ive Šimunovića, koji je uvijek spreman pomoći Općini i bez obzira na svoj životni put nije zaboravio svoje korijene, te  je kazao: „…….u protekle četiri godine Općina je doživjela renesansu……“ .
•    Uveli smo naknadu za svako novorođeno dijete,
•    Stipendiramo sve odlične đake i sve studente,
•    Isplaćujemo božićnice umirovljenicima.
•    Svaku godinu organiziramo kulturno ljeto sa preko 50-ak raznih događanja.
•    Restaurirali smo nekoliko kulturnih spomenika, obnovili spomenike iz NOB-a, postavili spomenike u čast Domovinskog rata….
•    Surađujemo i sufinanciramo sve crkvene projekte.
•    Potakli smo društvenu i kulturnu klimu na način da se u protekle četiri godine osnovalo nekoliko kulturnih društava, klapa, udruga građana….
•    Pokrenuli smo tradiciju Karnjevala, klapskih susreta, umjetničkih izložaba, koncerti, prezentacija knjiga, kazališnih predstava….. NAROČITO POZDRAVLJAM I ZAHVALJUJEM NA SURADNJI PRIJATELJIMA IZ SUPETRA KOJI NAS REDOVNO POSJEĆUJU – AMATERSKOJ DRUŽINI „BRACERA SUPETAR“.
•    Održali smo nekoliko prezentacija naše Općine: u Češkoj, Sloveniji, Švedskoj, Vukovaru, Zagrebu ……..

Još je važno za istaknuti uspjehe  na području koje se također ne vidi, a vrlo je bitno:
•    Riješili smo imovinsko-pravne probleme gotovo na svoj imovini koja pripada Općini.
•    Riješili smo sudske sporove ukupno teške nekoliko milijuna kuna, a koje su nam naši prethodnici tako nemilosrdno ostavili.
•    Ovrhama smo naplatili stotine tisuća kuna koje su neki olako darovali drugima.
•    Općinsku imovinu smo podigli sa nepunih pet milijuna kuna, na preko 58 milijuna kuna.
Sve to je rezultiralo činjenicom da su naše financije stabilne,  nemamo dugovanja prema trećim osobama, a ostvarenje proračuna izgleda ovako:
2003.g.-1.300.000,00 kn.
2004.g.-1.600.000,00 kn.
2005.g.-4.400.000,00 kn.- lokalni izbori, preuzimanje  dužnosti.
2006.g.-6.058.000,00 kn.
2007.g.-14.200.000,00 kn.
2008.g.-19.200.000,00 kn.
2009.g.-18.500.000,00 kn.
2010.g.-25.000.000,00 kn. – planirano.

Naveli smo dio projekata koje smo ostvarili. Pitate me koje to projekte nismo ostvarili?
Takvi projekti ne postoje. Sve što smo obećali i što smo planirali, to smo ostvarili. Neki projekti još nisu dovedeni do kraja, još su pripremi ili u završnim fazama realizacije, ali aktivno se radi na njima i biti će riješeni.

Kako bi ukratko opisali stanje u Vašoj općini, u svjetlu opće krize koja pogađa čitavu Hrvatsku?

Ova kriza koja je pogodila čitavu Europu i veliki dio svijeta, naravno da se osjeća u Republici Hrvatskoj i u Općini Nerežišća.
Ako me pitate za Općinu, mogu odgovoriti slijedeće. Općina je konsolidirala svoje financije, nemamo dugova a prihode temeljem izvornog proračuna smo povećali za duplo u odnosu na nekoliko godina prije. Broj uposlenih u Općini je svega četiri osobe, radimo maksimalno racionalno, uveli smo određene mjere štednje, tako da nemamo značajnijih problema niti ih očekujemo.
Naše komunalno društvo je također stabilno, ima dvoje uposlenih, direktor je volonter, dakle ne prima plaću za svoj rad, te ni u tom društvu nemamo problema.
Kriza će se reflektirati na kapitalne investicije, te možemo očekivati smanjeni intenzitet većih radova ili njihov sporiji tempo. Ne možemo očekivati da će država sufinancirati radove kao i u prethodnom razdoblju, ali svakako neće doći do prekida niti jednog projekta koje je već započet. No, mišljenja sam da u svakom zlu ima i poneko dobro, tako da je ovo izvrsna prilika za odraditi administrativne poslove sa kojima smo u zaostatku,  te ćemo većinu energije usmjeriti upravo u dokumentaciju, imovinsko-pravne poslove i slično što ne zahtjeva velika financijska sredstva.
Dakle, sporiji tempo svakako da, ali nema stajanja i prekida bilo koje investicije.

Opišite nam ukratko projekte na kojima trenutno radite...

Naravno da trenutno radimo na jako puno projekata koje je nemoguće sada pobrojati, te ću Vam prezentirati one najvažnije:
•    Upravo jučer smo preuzeli kompletnu dokumentaciju za infrastrukturu u poslovnoj zoni u Nerežišćima, i sada nam slijedi ishođenje građevinske dozvole i postupak osiguravanja cca: 25 milijuna kuna za izgradnju te infrastrukture. Nakon toga kreće najveća investicija u povijesti Općine, a mislim i trenutno najveća bračka investicija.
•    U utorak imamo u Zagrebu zadnju sjednicu Povjerenstva vezano za Ekološku studiju za kamenolome u Donjem Humcu, te slijedi ishođenje suglasnosti na nju i pomoć u otvaranju 3 nova kamenoloma.
•    Dovršavamo projekt POS-a i do ljeta moramo sve realizirati kako bi stanari preuzeli ključeve i konačno nakon desetljeća podstanarstva uselili u svoj dom.
•    Nalazimo se usred postupka izmjena i dopuna PPU Općine Nerežišća koji mora biti gotov do kraja ove godine.
•    Nalazimo se usred postupka donošenja UPU za poslovnu zonu u Donjem Humcu koji mora biti gotov do kraja ove godine.
•    Nalazimo se usred postupka donošenja UPU-a za prvu turističku zonu u povijesti naše Općine, isti će biti  gotov do kraja godine, te ako Bog da, već iduće godine kreće gradnja prvih hotela na našem području.
•    Pripremamo se za izgradnju umjetničke galerije i četiri ureda za potrebe poduzetničkog inkubatora. I  taj projekt bi trebao biti gotov do kraja ove godine.
•    U gradnji ili u pripremi je niz manjih komunalnih i gospodarskih projekata koji će se realizirati kroz ovu godinu: izgradnja Trga dr. Franje Tuđmana u Nerežišćima, dovršenje stare uljare u Dračevici, rekonstrukcija i rasvjeta Trga Sv. Petra u Nerežišćima, uskoro krećemo u betoniranje oko 3 kilometra poljskih putova, održavanje javno-prometnih površina, priprema Kulturnog ljeta i niz drugih projekata koji pridonose sveukupnoj ugodi življenja u našoj Općini…….
•    I na kraju, NAJVAŽNIJI PROJEKT NA KOJEMU SADA RADIMO JE: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE. O tom projektu ovisi budućnost Općine Nerežišća.

Koji su po Vašem mišljenju glavni pravci razvoja Općine Nerežišća u godinama koje slijede?

Odgovor na Vaše pitanje može se vrlo lako iščitati iz ovih projekata koje sam nabrojio da smo ih napravili ili da ih pripremamo.
Tri su glavna pravca razvoja naše Općine:
1.    Gospodarstvo i industrija.
2.    Stočarstvo i poljoprivreda.
3.    Turizam.

Ad 1). Gospodarstvo se temelji u velikoj većini na vađenje, preradu i ugradnju kamena i proizvoda od kamena, te manji uslužni obrti i trgovina. Tu smo napravili sve kako bi omogućili, potakli i povećali gospodarsku aktivnost, još slijedi dovršenje infrastrukturnih projekata i dalje je potrebno samo održavati zadani nivo te pomagati poduzetnicima da nastave svoj posao, od kojega svi mi imamo koristi.
Ad 2).  Stočarstvo i poljoprivreda su vrlo značaji kako u financijskom tako i u tradicijskom segmentu naše Općine. Naravno da je toj djelatnosti vrlo teško u ovim uvjetima, te su i naša nastojanja da se olakša njihovo poslovanje i omogući daljnji razvoj i usklađenje sa nadolazećim EU normama i pravilima. U tom pogledu treba još puno uložiti, a to radimo na slijedeći način: u protekle 4 godine smo zajedno sa SD županijom podijelili desetke tisuća sadnica Plavca malog, uređujemo poljske putove, pokrenuli smo projekt izgradnje klaonice i veterinarske stanice u Nerežišćima, pratimo i pomažemo rad Udruge uzgajivača, te zajedno radimo na brendiranju naše ovce i sira.
Ad 3).  Turizam sam maloprije naveo kao naš najvažniji projekt, i mišljenja sam da je ta gospodarska grana, u koliziji sa ostalima,  budućnost čitavog otoka Brača. Proteklih desetljeća bili smo vođeni od strane ljudi koji nisu mislili o Nerežišćima kao turističkoj destinaciji, tako da danas imamo situaciju da na području naše Općine koja je druga po veličini otočka općina sa prelijepom 30-kilometarskom obalom, nemamo prostorno planske mogućnosti baviti se turizmom. Napravili smo strategiju razvoja turizma, privukli smo investitore i krenuli smo ispraviti tu nepravdu. Splitsko-dalmatinskoj županiji smo uputili zahtjev za izmjene Plana, sa zahtjevom da se na području Općine omogući slijedeće: razvoj zdravstvenog turizma na području oko naselja Obršja i Knežev-ravan, te razvoj elitnog turizma i marine sa 15o vezova na području Smrke, Vela Farske i Planice. Realizacijom ovih projekta otvorilo bi se cca: 2000 novih radnih mjesta, dobili bi sezonu od 12 mjeseci, i Općina Nerežišća bi konačno zauzela svoju poziciju na turističkoj ponudi Lijepe Naše. Naše projekte smo prezentirali ispred: Vladinog savjeta za prostorno planiranje, Ministarstva zdravstva, Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša, SD županije, i reakcije su više nego  pozitivne. Ukoliko Skupština u SD županiji prihvati ove projekte, to će bitno promijeniti gospodarsku sliku čitavog otoka, i sa sigurnošću možemo kazati, smanjiti na minimum evidenciju koju vodi Zavod za zapošljavanje na Braču. Cijela bračka privreda bi imala permanentnu korist od ovih projekata, a u samoj izgradnji bi bile angažirane sve raspoložive snage koje danas vape za angažmanom svoje operative i prodajom svojih proizvoda.

Dakle, točno znamo što želimo, krećemo se u tom pravcu, do sada smo realizirali naše planove, a ako se ovako nastavi, tada smo sigurni u budućnost naše Općine i cijelog otoka Brača.

Kako bi ste ocijenili suradnju sa ostalim bračkim općinama i Gradom Supetrom?

Mi redovno imamo koordinacije načelnika i gradonačelnika na kojima se savjetujemo i rješavamo probleme koji su zajedničke prirode. U pravilu je suradnja odlična i sve odluke donosimo jednoglasno bez obzira na političke opcije kojima pripadaju pojedinci čelnici. Postoji tu određena doza rivalstva i natjecateljstva, ali to smatram pozitivnim, jer upravo uspjesi i pozitivni primjeri drugih nas guraju da i mi budemo bolji. Nije dobro kada se kod nekih pojavi „simptom Velikog i Samodostatnog“, no mišljenja sam da će i toga biti sve manje, te da će svi shvatiti kako jedino zajedno možemo realizirati kapitalne projekte. Evo, kao grad ili općina ne možete se kandidirati za nijedan projekt kod EU, već se morate pojaviti kao cjelina, a otok to svakako jest. Zajednički problemi su nam: vodoopskrba, elektroopskrba, promet, otpad…… i ne možemo to rješavati parcijalno. Uostalom, vrlo brzo možemo očekivati novi politički ustroj na Braču, tako da ćemo se opet ujedinjavati i biti ćemo prisiljeni raditi zajedno. Svi smo mi Brač, i Brač smo svi mi, a većina nas to i razumije.

Molimo Vas ocijenite perspektive našeg otoka kao cjeline.

Kao što sam već kazao, budućnost Brača je u turizmu. Ali ne u turizmu od 60 dana, već u sezoni od 180 dana, predsezoni 60 dana, post-sezoni 60 dana, i 60 dana odmora. Takav turizam Braču treba, i Brač ima sve predispozicije da to ostvari. Idealno smo zemljopisno pozicionirani, totalno smo neizgrađeni, prometno odlično povezani, imamo školovan kadar, izgrađenu infrastrukturu i svu logistiku koja to može izgraditi i održavati. Jadrankamen i ostali kamenari mogu procvjetati, naši građevinci imaju stotine radnih strojeva, imamo Sardinu i ribare da nas hrane ribom, stočare i poljoprivrednike za zdravu hranu, Vidovu Goru za jedan vid turizma, a odmah ispod Zlatni rat za drugi, pustinju Blaca za avanturiste i pitome plaže za nudiste. Imamo strukovne škole koje proizvode vrhunske stručnjake, i vrijedne i poštene ljude koji žele raditi.  Brač je kao kontinent, samo treba predložiti pametnu strategiju i usmjeriti se u tom pravcu. I treba puno, puno, puno raditi.
Znate što me najviše muči u današnjici Brača? Bogu hvala, imamo veći natalitet od mortaliteta, imamo mnogo mladih, i na sreću ti mladi imaju želju za obrazovanjem. Mislim da sada Brač ima preko 150 studenata, i sretan sam zbog toga. Ali, to je danas problem a ne blagoslov. Događa se da naše obitelji školuju svoju djecu za potrebe Zagreba, Splita, Europe ili SAD-a. I što će se dogoditi? Od tih 150 visokoobrazovanih, mladih ljudi koji su po bračkim genima vrijedni i pošteni, i koji imaju predispozicije da izrastu u časne osobe,  na Braču ima mjesta za njih 20-ak po generaciji. Ostali idu trbuhom za kruhom, i svoju djecu rađaju van otoka. To nije dobro. To je isto kao i peronospora početkom prošlog stoljeća, isto kao i jugoslavenska politika iseljavanja otoka, isto kao i rat. Povod je drugi, ali rezultat je isti: mladež odlazi sa otoka Brača.
Da bi to spriječili, moramo upravo raditi ove projekte koje sam govorio, moramo naći radna mjesta za liječnike, inženjere, medicinske sestre, pravnike, građevince i druge, a ne bazirati se samo na kamen, ribu i poljoprivredu.
Evo u Nerežišćima upravo nudimo te projekte, i ukoliko Splitsko-dalmatinska županija to prihvati, tada je sigurno da će se i demografska slika otoka značajno popraviti.

U nadi da će tako biti, lijepo Vas pozdravljam i zahvaljujem na interesu za razgovor sa mnom, a mojim Bračankama i Bračanima, naročito mladima,  poručujem da ustraju, da vjeruju u bolje sutra, da puno rade, jer život na otoku je prelijep i zajedno ga možemo, moramo i hoćemo još uljepšati.

Štovani gospodine Načelniče zahvaljujemo na vremenu odvojenom za nas i naše čitatelje.

Bog Vas svih blagoslovio, zdravi i veseli bili.

Razgovor vodio: Montoya
Fotografije: Fotodokumentacija općine Nerežišća

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.