U našem novom prilogu o zdravlju na red su došle bolesti krvožilnog sustava...

Stopa koronarne smrtnosti smanjila se zbog boljeg liječenja i shvaćanja ishrane. Ipak velikom postotku ljudi ugrožavaju život i uzrokuju visok postotak prerane smrti.
Zbog bolesnih krvnih žila može se smanjiti dotok krvi u tkiva te doći do unutrašnjeg krvarenja, a isto tako i do zadržavanja tekućine u tijelu. Bolesti krvožilnog sustava osnovni su uzrok većini kardiovaskularnih bolesti, između ostaloga, visokom krvnom tlaku, angini pectoris i srčanoj kapi, bolovima u nogama pri hodanju, vrlo hladnim rukama, stopalima i nosu, Raynaudovu sindromu, migreni te moždanoj kapi i tranzitornim ishemijskim napadima. Ovaj poremećaj isto tako izaziva vrtoglavicu, gubitak pamćenja i zbunjenost.
Rjeđe manifestacije obuhvaćaju skupinu upalnih stanja poznatih pod zajedničkim imenom vaskulitis ili arteritis.

UZROCI

Ove bolesti mogu izazvati razni čimbenici, a često se događa da poremećaj nastupi zbog istodobnog djelovanja nekoliko čimbenika.
Upala stijenke krvnih žila - ovo potiče nakupljanje "lošeg" kolesterola (LDL) u krvnim žilama. LDL-čestice nakupljaju se na stijenkama krvnih žila kao sloj žućkaste mase nazvane aterom. Tako se krvna žila sužava, a u protoku krvi dolazi do kovitlanja, što stvara sićušne naprsline na stijenki krvne žile na čijem se mjestu nakon zacijeljenja stvaraju ožiljci. Takve krvne žile mogu, ako se dogodi najgore, puknuti na tim slabim mjestima, što dovodi do obilnog krvarenja koje oštećije okolno tkivo. Zadebljana stijenka krvne žile pogoduje nadalje stvaranju ugrušaka i daljnjem začepljenju.

Poznati čimbenici
-Visoka razina masnoće u krvi
-visoka razina šećera u krvi
-pušenje i pasivno pušenje
-autoimuni poremećaji

Mogući čimbenici
-Visoka razina amniokiseline zvane homocistein ( što je posljedica manjka folne kiseline te vitamina B6 I B12, pušenja, neaktivnosti i genetskih mana).
-virusna ili bakterijska infekcija, kao što su dugotrajna upala pluća ili upala zubnog mesa.

Otvrdnuće krvnih žila pogoršava cirkulaciju. Stijenke krvnih žila gube elastičnost zbog visokog krvnog tlaka, pušenja, neaktivnosti ili ateroma. Dok zgrušavanje krvi potiče stvaranje ugrušaka u krvnim žilama, a uzrok mu može biti neaktivnost, bilo kakva infekcija, hladno vrijeme, prehrana siromašna hranjivim tvarima, a bogata zasićenim masnoćama.
Preosijetljivost mišićnih arterija vodi neočekivanim promjenama u arterijskom promjeru i protoku krvi. Takvo stanje može biti posljedica niske razine magnezija i kalcija, pušenja, promjene u hormonalnoj razini, nedovoljnog unosa vitamina C ili prekomjernog unosa masti.
Što se tiče toga tko je u najvećoj opasnosti osim navedenih čimbenika, i u žena i u muškaraca rizik od srčanih bolesti  rapidno raste s godinama. Ove bolesti su prisutne i unutar obitelji tako da je rizik za članove uže obitelji deset puta veći ako roditelj, brat ili sestra dožive srčani udar prije 55 godine, nego za članove obitelji bez anamneze srčanih poteškoća.
Suprotno uvriježenom mišljenju, srčane bolesti nisu predodređene za muškarce: starije žene češće umiru od srčanih bolesti nego od kojeg drugog uzroka. Tijekom reproduktivnih godina žene su manje sklone srčanim udarima i aterosklerozi jer je razina kolesterola u krvi niska zbog estrogena. Nakon menopauze kad razina estrogena opada, kolesterol raste i žene postaju izloženije srčanim bolestima.

NAMIRNICE KOJE POMAŽU

Osim prestanka pušenja, povečanja aktivnosti i smanjenja napetosti, odaberite zdrav način prehrane.
Zasićene masne kiseline koje se nalaze u krutim masnoćama ( maslac, margarin, meso i sir )mogu povećati razinu kolesterola u krvi. Zamjenimo li ih biljnim uljima bogatim jednostruko nezasićenim (maslinovo i ulje uljane repice ) ili višestruko nezasićenim masnim kiselinama ( ulje suncokreta, soje i kukuruza ) snizujemo razinu kolesterola. Međutim, kada se zbog uporabe u industriji tekuća ulja stvrdnu ( postupkom koji se naziva hidrogenacija ) , kao u izradi keksa ili margarina, neke od njih pretvaraju se u transmasne kiseline. Novija istraživanja pokazala su da " transmasnoće" mogu povećati rizik od srčanih bolesti.
Zbog jakih istraživačkih dokaza blagotvornosti topivih zobenih vlakana po zdravlje srca,američkim se proizvođačima zobenih proizvoda dopušta da na deklaraciju stave oznaku zaštite zdravlja srca. Nedavno je slična oznaka dopuštena ina proizvodima koji sadrže sojin protein. Također redovito konzumiranje voća i povrća višestruko smanjuje rizik od ovih oboljenja. Oni daju antioksidanse poput beta-karotena, vitamina C, bioflavonoida koji neutraliziraju nekontrolirane slobodne radikale i pomažu da arterije ne postanu krute.
Konzumacijom umjerenih količina orašastih plodova- posebice oraha i badema - koji su bogati višestruko nezasičenim masnim kiselinama, također možemo smanjiti koronarni rizik i kolesterol u krvi.
Za omega-3 masne kiseline koje se nalaze u masnoj ribi poput sleđa, skuše, lososa i srdela drži se da sprječavaju rizik od tromboze i zadebljanja arterija.
Kardiovaskularni rizik koji predstavlja pretilost može se smanjiti mršavljenjem, budući da pad razine kolesterola u krvi obično prati gubitak težine. To ne uključuje brzinske dijete, s obzirom da je tada zapravo svaki gubitak težine, gubitak tekućine koja će se vratiti čim se osoba ponovno počme normalno hraniti.
Kako biste zdravo gubili težinu, smanjite unos masnoća i rafiniranih ugljikohidrata, jedite dovoljno voća i povrća, te više vježbajte.
Što se tiče dnevne doze alkohola, budući da alkohol širi male krvne žile i povećava dotok krvi u tkiva, čaša vina dnevno može pomoći izbjeći srčane bolesti.Kožica grožđa, koja crnom vinu daju boju, sadrži moćan antioksidans. Alkohol povećava i razinu  lipoproteina visoke gustoće (HDL) , zaštitnih molekula koje iznose kolesterol iz tjelesnih tkiva i arterijskih stijenki. Međuti, ne zaboravite da previše alkohola povisuje krvni tlak i može izazvati nepravilan srčani ritam, što povećava rizik od srčanog udara. Još je dobro napomenuti da su neka istraživanja pokazala dobar učinak češnjaka na snižavanje kolesterola u krvi.

Još samo par upozorenja:

-izbjegavajte debljanje
-držite se podalje od hladnoće, jer u hladnom podneblju krv postaje gušća, čime se povećava i mogućnost stvaranja ugrušaka.
-te pazite kako dišete, ako ste pod stresom  izbjegavajte ubrzano disanje, jer od toga krv postaje relativno alkalna, što znači da crvena krvna zrnca teže kisikom opskrbljuju stanice stijenki krvnih žila.

Prilog: Inka Mandić

Podijelite ovaj članak