Oprez NDM-1

Četvrtak, 14 Listopad 2010 07:33

Novi članak u našem stalnom prilogu Zdravlje posvećen je novoj superbakteriji NDM-1 otpornoj na antibiotike.

Zbog globalizacije, međunarodnog prometa i medicinskog turizma NMD- se može pojaviti u bolnicama bilo gdje u svjetu.
MRSA-zlatni stafilokok je dosad najpoznatija superbakterija čiji je puni naziv methicilin rezistentni Staphyloccocus aureus ( zlatni stafilokok ). Ta se bakterija normalno nalazi na koži i u nosu zdravih osoba. No infekcija nastupa kad bakterija prodre u krvotok ili tkivo,što ponekad završava fatalnim ishodom. Ono što MRSA-u čini potencijalno smrtonosnom jest činjenica da je otporna na većinu antibiotika, uključujući meticilin. Najčešći putovi širenja MRSA-a su medicinski instrumenti ili otvorene rane pacijenta.Studije objavljene u uglednom medicinskom časopisu JAMA 2007.g. pokazale su da je MRSA odgovorna za smrt 19.000 Amerikanaca godišnje što je u SAD-u stopa smrtnosti viša čak i od AIDS-a.
Nova i opasna bolnička bakterija ime je dobila prema genu NDM-1 (New Delhi metallo-beta-lactamase) što ga je prije tri godine otkrio prof.Walsh proučavajući slučajeve pacijenata u Indiji i Pakistanu koji su patili od bakterijskih crijevnih infekcija u kojima nisu pomagali antibiotici. Gen NMD-1  odgovoran je za stvaranje istoimenog enzima koji neke bakterije čini otpornima na brojne antibiotike. Zasad se gen NMD-1 pojavio u dva soja bakterija Escherichia coli i Klebisella pneumonie koja je uzročnik jedne vrste upale pluća. Znanstvenici sumljaju da potječe iz neke dosad nepoznate bakterije, odakle se horizontalnim putem proširio na bakterije Escherichia coli i Klebsiella pneumonie. No strahuje se da bi se taj gen mogao proširiti i na druge patogene bakterije. To je uistinu zabrinjavajuće i širenje NMD-1 moglo bi potencijalno označiti kraj ere antibiotika.
Rastuća otpornost bakterija na antibiotike jedan je od gorućih problema zdravstva današnjice. Sve je veći broj bakterija otporan na antibiotike, a istodobno na tržištu je sve manji broj novih antibiotika.Među razlozima koji dovode do neučinkovitosti antibiotika svskako je njihova prevelika uporaba, zbog čega bakterije na njih razviju otpornost. Diljem svijeta više od polovice potrošenih antibiotika odlazi na liječenje i uzgoj životinja. Nadalje, antibiotici se često troše za infekcije dišnih putova koje su najčešće uzrokovane virusima. No oni ne pomažu kod takvih virusnih infekcija , ali potiču razvoj mutanata otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš. Te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u nekom trenutku mogu uzrokovati infekciju. U Hrvatskoj od bolničkih infekcija godišnje oboli 50.000 osoba, od kojih 1%, nažalost, završi sa smrtnim ishodom. Najviše bolničkih infekcija dobiju urološki bolesnici ( 40% )i pacijenti koji imaju operaciju na debelom crijevu ( 25% ).

Izvor: Magazin zdravlje

Podijelite ovaj članak

• < «
• » >