Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

POREMEĆAJ SPAVANJASpavanje je jedna od osnovnih fizioloških funkcija. U životu djeteta spavanje najčešće povezujemo s odmorom, rastom, lijepim i pokojim ružnim snom.

Djetetu katkad uspavljivanje i prepuštanje tihom i mračnom svijetu noći i nije tako jednostavno. Dječji snovi mogu biti zastrašujući, a mogu se pojaviti i različite neobične senzacije tijekom spavanja koje uznemiruju i roditelje. Tijekom spavanja izmjenjuju se dvije različite vrste spavanja. REM ili paradoksno spavanje (Rapid Eye Movement) spavanje i NREM ili ortodoksno (Non-Rapid Eye Movemont) spavanje. NREM spavanje ima svoje faze i čini veći dio ukupnog spavanja. To je tzv. duboko spavanje. REM spavanje čini 20 do 25% ukupnog spavanja tijekom kojeg su prisutni brzi očni pokreti, tijelo se gotovo ne miče, sanjamo i to je tzv. pliće ili laganije spavanje. Tijekom noći te dvije vrste spavanja izmjenjuju se 4 do 6 puta. Spavanje započinje od površnih do dubokih faza NREM spavanja, a svakih 90 do 100 minuta prekidaju ga REM razdoblja spavanja. Poremećaji spavanja najčešće se očituju u REM fazama kada djeca sanjaju i najčešće se bude.
Poremećaji spavanja
Poremećaji spavanja podijeljeni su u grupe dizsomnija i parasomnija. Dizsomnije su poremećaji u intenzitetu, kvaliteti i količini spavanja. U takve poremećaje ubrajamao nesanice, opetovana buđenja tijekom noći, poremećaje spavanja vezane uz disanje, pretjerano spavanje bez poznatog uzroka i neke druge rjeđe poremećaje što traju najmanje mjesec dana.
Poremećaji spavanja koje nazivamo parasomnijama su neuobičajena ponašanja ili fiziološka događanja koja su u vezi sa spavanjem ili prijelazom iz spavanja u budnost. Noćni strahovi, noćne more i mjesečarenje neke su od češće spominjanih parasomnija. Toj skupini poremećaja pripadaju govorenje u snu, škrgutanje zubima tijekom spavanja i ritmično njihanje glavom u uspavljivanju i tijekom spavanja.
Opisani poremećaji su primarni poremećaji spavanja za koje nije odgovoran ni jedan od poznatih uzroka, ali postoje i oni koji su prateći simptomi kod nekih drugih tjelesnih ili duševnih bolesti ili uzimanja psihoaktivnih tvari. Pretpostavlja se da te poremećaje uzrokuju promjene unutar sustava koji je odgovoran za započinjanje i reguliranje ciklusa budnost - spavanje. Ponekad su uzroci u temperamentu djeteta, osobinama roditelja, odnosu roditelj - dijete, odnosima s okolinom, vanjskom ili nekom drugom podražaju.
Kada kažemo da dijete pati od deprivacije spavanja, mislimo na kvalitativno ili kvantitativno nedovoljno spavanje. Nedostatak sna koji traje dulje vrijeme u djece može uzrokovati probleme u ponašanju, koncentraciji, kontroliranju emocija, a može dovesti i do smetnji u učenju i obavljanju školskih obveza.
Ako roditelji misle da dijete ima neki od poremećaja spavanja, trebaju porazgovarati sa svojim pedijatrom primarne zdravstvene zaštite koji će ih uputiti što će dalje činiti. Korisno je nekoliko dana i noći voditi zabilješke o djetetovu spavanju (kada liježe, koliko mu vremena treba da zaspi, trajanje spavanja, vrijeme javljanja, opis i trajanje neobičnog ponašanja u snu i sl.) kako bi se dobio bolji uvid u zbivanja. Danas postoje brojni i lako dostupni priručnici za roditelje o problemima spavanja u djece, a osobito za one koji su prvi put postali roditelji. Odlazak u krevet i usnivanje djetetu znači odvajanje od roditelja što može izazvati tjeskobu. Važno je od početka djetetova života pružiti mu ustaljeni obred uspavljivanja, što je moguće kraći i jednostavniji, (uobičajeno vrijeme lijeganja, priča, poljubac...), gdje je važno ustrajati i prevladati svoju roditeljsku tjeskobu (osobito majke) odvajanja kada dijete navečer stavljamo u njegov krevetić i prepuštamo ga svijetu snova, jer ako to ne uspijemo, potičemo i podržavamo dječju tjeskobu. Rutina je u higijeni spavanja dobro došla jer bebe i djeca vole znati što ih očekuje. Lijekovima koji se katkad prepisuju djeci koja imaju primarne poremećaje spavanja reducira se simptomatika, ali ne otklanja se uzrok tegobama stoga su u terapiji vrlo važne bihevioralne intervencije, psihoedukacija roditelja i psihoterapijska potpora.
Noćni strahovi
Noćni strahovi su epizode iznenadnih buđenja koja su obično praćena plakanjem, vrištanjem, ustajanjem i strahom. Za to vrijeme dijete je teško probuditi i to stanje roditelji često opisuju kao između " jave i sna", kao da je budno, ali ništa ne doživljava. Dijete se sutradan obično ničega ne sjeća, što s obzirom na "silinu" događanja najčešće zbunjuje roditelje. Strahovi u spavanju najčešće se pojavljuju u prvoj trećini noći, ali mogu se pojaviti u bilo kojoj fazi dubokog spavanja. Tijekom spavanja dijete iznenada vrisne, zaplače, izgleda ustrašeno, često je preznojeno, ubrzanog rada srca, crveno u licu, napeto te ga je vrlo teško probuditi i utješiti. Pri prvim susretima s tim problemima roditelji pokušavaju probuditi dijete koje je tada najčešće smeteno i dezorijentirano, nije posve probuđeno i samo se vraća snu, a ujutro se ničega ne sjeća. Noćni strah najčešće se pojavljuje kada postoji napetost, strahovi i ometajući vanjski čimbenici.
Dijete ne treba buditi, važno je utješiti ga, biti uz njega. Epizode noćnih strahova roditeljima se često čine duljima nego što jesu, ali one obično brzo prolaze. Roditelji koji uspiju ostati mirni i ne suviše ustrašeni lakše utješe i smire svoje dijete.
U ranoj dječjoj dobi veliki broj djece doživi noćni strah i to najčešće nije ništa ozbiljno i ne zahtijeva pomoć stručnjaka. Ako noćni strahovi ne prolaze i ako se ponavljaju, potrebno je konzultirati svog liječnika koji će procijeniti je li potrebna daljnja obrada ili terapija. Rijetko postoji potreba za medikamentoznim liječenjem.
Noćne more
Ponavljanje zastrašujućih snova koje završava buđenjem iz sna jest glavno obilježje noćnih mora. Dijete je uznemireno, posve budno (za razliku od dezorijentiranosti i smetenosti kod noćnih strahova i nekih oblika epilepsije), napeto i teško ponovno usniva. Iznenađujuće detaljno opisuje snove koji su zastrašujući, malom snivaču ugrožavajući, s dosta opasnosti, napada na sigurnost i život.
Gledanje filmova i serija sa sadržajima u kojima je niz nerazriješenih ubojstava, napada, zavjera i agresivnosti mogu potaknuti takve snove. Za djecu do osme godine fantazija i stvarnost nisu posve razdvojeni. Strahove koje sami ne mogu prepoznati i kojima se ne mogu suprotstaviti, nerijetko proživljavaju u snovima. Upravo zato noćne more često govore o problemima i sukobima s kojima se dijete, u nekoj razvojnoj fazi i u nekim okolnostima, sučeljava. Noćne more češće su u drugom dijelu noći jer su vezane za REM fazu spavanja u kojoj se sanja.
Često su i prateći simptom posttraumatskoga stresnog sindroma, intrapsihičke napetosti, poremećaja raspoloženja, poremećaja općega zdravstvenog stanja ili zloporabe droga i lijekova. Psihosocijalni stresori često mogu potaknuti pojavu noćnih mora. Ako je liječenje indicirano najčešći izbor je psihoterapija. Medikamentozno liječenje je rijetko potrebno.
Mjesečarenje
Mjesečarenje je nešto češće u djece između 4. i 8. godine, a nerijetko nestaje tijekom puberteta i nakon njega. Pojavljuje se u prvih nekoliko sati duboke NREM faze spavanja - tijekom prve trećine noći. Dijete je smanjene sposobnosti odgovora na podražaje, pokušaje komunikacije i razbuđivanja. Najčešće sjedi na krevetu, ne budeći se, no često, dok mjesečare, djeca hodaju po kući, vješto izbjegavajući predmete, pale svjetla, imaju otvorene oči i prazan pogled. Nakon buđenja ne sjećaju se ničega što se događalo tijekom spavanja, a epizode mjesečarenja najčešće su kratke. Mjesečarenje se obično povlači spontano tijekom odrastanja. Često je potrebno poduzeti mjere opreza koje uključuju postavljanje zaštite na prozore, zaključavanje vrata i uklanjanje predmeta koji mogu biti opasni kako bismo dijete zaštitili od ozljeđivanja. U liječenju težih slučajeva katkad se primjenjuju i lijekovi. Iako je najčešće potrebno učiniti pedijatrijsku obradu kako bi se otklonili mogući poznati uzroci nastanka mjesečarenja, ono najčešće nije "opasno" stanje i nije znak psihičkog poremećaja.


Piše: Aleksandra Klobučar, dr. med. spec. psihijatrije Klinika za dječje bolesti Zagreb

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.